Uspješno organizirana i održana naučno-istraživačka konferencija “Zaštita kritične infrastrukture”, u periodu 13. i 14.12.2022. godine, u Sarajevu

Dana 13. i 14.12.2022. godine u organizaciji Asocijacije za upravljanje rizicima AZUR, organizirana je naučna konferencija iz oblasti zaštite kritične infrastrukture održana na temu izazova i potreba u zaštiti kritične infrastrukture, kroz iskustva Bosne i Hercegovine, regiona i Europske unije.
Konferencija je okupila najeminentnije stručnjake i naučnike iz ove oblasti, iz Bosne i Hercegovine i regiona. U plenarnom dijelu Konferencije predloženi su zaključci za jačanje inicijative za donošenje zakona o kritičnoj infrastrukturi Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, Brčko distrikta BiH, dok ovaj Zakon postoji na nivou Republike Srpske. U sklopu konferencije održana su 3 panela:

  • Panel diskusija na temu „Regionalna interoperabilnost u Okviru Mehanizama CZ EU i zaštite kritične infrastrukture u Bosni i Hercegovini i regionu“ (učesnici: predstavnici Ravnateljstva CZ RH, MS BiH /entiteti, MUP CG, MUP Srbije)
  • Panel diskusija Nauka i inovacije u oblasti digitalizacije i cyber sigurnosti kritične infrastrukture u BiH i regionu“
  • Panel diskusija , Uloga i značaj lokalne zajednice u provedbi UN DRR Platforme za smanjenje rizika

Ovom prilikom je prezentirana i knjiga, naučna monografija na temu “Digitalni model upravljanja rizicima na KI BiH i regiona”, kao vrijedno štivo za naučne i stručne oblasti.


Naučni časopis “Zaštita i sigurnost” -naučno djelovanje, preduvjet napretka društva

U cilju jačanja naučnih i stručnih kompetencija u oblasti upravljanja rizicima, s posebnim akcentom na sigurnost, Asocijacija za upravljanje rizicima je pokrenula naučni časopis “Zaštita i sigurnost”, u kojem se obrađuju aktuelne teme i polja naučnog i stručnog interesovanja i polja istraživanja u okviru modernog svijeta i dostignuća. Časopis “ZAŠTITA I SIGURNOST” je podržan i objavljen na stranicama Central and Eastern European Online Library GmbH (CEEOL) i Euroasian Scientific Journal Index (ESJI).

Više o temi……..


Potpisan sporazum o saradnji između Asocijacije za upravljanje rizicima (BiH) i Asocijacije za korporativnu bezbednost (Sjeverna Makedonija)

Dana 18.12.2021. godine, održan je sastanak i upriličeno potpisivanje sporazuma između nevladinih organizacija
Asocijacije za upravljanje rizicima iz Bosne i Hercegovine i Asocijacije za korporativnu bezbednost iz Republike Sjeverne Makedonije. Ovom prilikom su predsjednici obje nevladine organizacije iz dvaju prijateljskih zemalja razgovarali, razmjenili iskustva, te dogovorili korake za saradnju u narednom periodu.


Svjesni činjenice da postoji jako veliki problem u području sigurnosti na globalnom nivou, samim tim i regionalno, saradnja ove dvije perspektive nevladine organizacije dolazi u pravom trenutku. Razlog više su i tradicionalno dobri odnosi dvaju zemalja iz kojih ove organizacije dolaze. Jasno je da je samo sinergija javno-privatnog partnerstva, vladinog sektora uz neizostavnu potporu nevladinog sektora, jedini modus uspješnosti koji je u mogućnosti da prepozna sigurnosne izazove i rizike, te da im se adekvatno i odlučno suprotstavi.

I jedna i druga organizacija potpisinica ovog sporazuma okuplja stručnjake naučnog praktičnog miljea, koji su se dokazali u kreiranju boljeg i sigurnijeg okruženja.

U ime ovih organizacija potpisivanje su proveli mr. Haris Delic, predsjednik Asocijacije AZUR i prof.dr Atanas Kozarev, predsjednik Asocijacije za korporativnu bezbednost.


U utorak, 11. maja 2021. godine, u sklopu provođenja WACOM projekta održana je online radionica s ciljem predstavljanja projekta i Analize trenutnog stanja u području obrane od poplava, akcidentalnog zagađenja i upravljanja vanrednim situacijama u Bosni i Hercegovini, bazirane na popunjenim aneksima.

Online radionica u Bosni i Hercegovini je organizovana na inicijativu Asocijacije za upravljanje rizicima AZURi Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske.

„Budući da svi radimo na realizaciji važnog zajedničkog cilja, potrebna je saradnja, umrežavanje i koordinacija različitih službi i institucija, kako unutar svake države u kojoj se projekt provodi tako i na međunarodnom nivou“, naglasio je u uvodnom izlaganju Milan Novitović, direktor Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske.

Haris Delić, Predsjednik Asocijacije za upravljanje rizicima je istakao: „Ovaj projekat predstavlja veoma značajan doprinos u sistemu koordiniranog odgovora u slučaju akcidentnih zagađenja i poplava na rijeci Savi. Bosna i Hercegovina, kao jedna od četiri države regije, od 2020. godine aktivno učestvuje u njegovoj realizaciji kroz aktivnosti partnera na WACOM projektu – Republičke uprave civilne zastite Republike Srpske, Asocijacije za upravljanje rizicima AZUR i Federalne uprave civilne zaštite. I ovom prilikom Bosna i Hercegovina je poslala važnu poruku da je spremna za aktivno učešće u ovakvim i sličnim projektima, te pokazala sposobnost uspješnog organiziranja ovakvih radionica.“

„Obzirom da se radi o prvoj ovakvoj radionici, smatram da će ona dati dobre inpute ostalim projektnim partnerima i organizatorima nacionalnih i regionalnih radionica koje su planirane da se održe u narednom periodu. Pored toga, ova radionica je pokazala da je  jedan od  boljih načina  da efikasnije promovišemo svoj rad i angažman  na ovakvim projektima, te da ga učinimo vidljivim i javno dostupnim zainteresovanoj javnosti upravo kroz organizovane radionice koje, između ostalog, unapređuju i međusektorsku saradnju na svim nivoima“, rekla je Tanja Milešević, koordinatorica projekta Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske.„Obzirom da se radi o prvoj ovakvoj radionici, smatram da će ona dati dobre inpute ostalim projektnim partnerima i organizatorima nacionalnih i regionalnih radionica koje su planirane da se održe u narednom periodu. Pored toga, ova radionica je pokazala da je  jedan od  boljih načina  da efikasnije promovišemo svoj rad i angažman  na ovakvim projektima, te da ga učinimo vidljivim i javno dostupnim zainteresovanoj javnosti upravo kroz organizovane radionice koje, između ostalog, unapređuju i međusektorsku saradnju na svim nivoima“, rekla je Tanja Milešević, koordinatorica projekta Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske.

Na radionici je učestvovalo 30 različitih institucija koje dolaze sa teritorije Bosne i Hercegovine, s više od 50 učesnika koji su dali značajan doprinos i sudjelovali u sačinjavanju aneksa – podloge za izradu pomenute Analize. Radionica je bila iznimno uspješna zahvaljujući dinamičnoj diskusiji između predstavnika WACOM projekta i učesnika radionice. Razgovaralo se o temama koje se tiču akutelnog stanja civilne zaštite te upravljanja vodama i riječnom navigacijom sa aspekta poplava i akcidentnih onečišćenja. 

U diskusiji su se razmijenila iskustva, različita viđenja i predstavljeni su konstruktivni prijedlozi s ciljem unapređenja finalnog dokumenta Analiza trenutnog stanje u području obrane od poplava, akcidentalnog zagađenja i upravljanja vanrednim situacijama u Bosni i Hercegovini za Bosnu i Hercegovinu, ali i unapređenja cjelokupnog stanja po pitanju učinkovitijeg sistema prevencije i odgovora na poplave i akcidentna onečišćenja.

Za vrijeme trajanja WACOM projekta održat će se četiri državne i tri regionalne radionice čiji je cilj sveobuhvatan i interaktivan osvrt na stanje upravljanja incidentnim situacijama (poplave i akcidentna onečišćenja) vezanim uz rijeku Savu koja protiče kroz sve četiri države, ujedno i učesnice ovog projekta.

Projektni partneri u provođenju Projekta dolaze iz četiri države regije: 

Slovenija

  • Univerzitet u Ljubljani (LP UL) –Voditelj projekt
  • Direkcija Republike Slovenije za vode (ERDF PP1 DRSV)
  • Hidroelektrane na Spodnji Savi (ERDF PP2 HESS)

Hrvatska

  • Hrvatske vode-pravna osoba za upravljanje vodama (ERDF PP4 HV)
  • Lučka uprava Slavonski Brod (ERDF PP4 LUSB) -do aprila 2021.
  • Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (ERDF PP5 ISRBC)
  • Ministarstvo mora, prometaiinfrastrukture(ERDF PP6 MMPI)

Bosna i Hercegovina

  • Asocijacija za upravljanje rizicima AZUR (IPA PP1 AZUR)
  • Federalna uprava civilne zaštite(IPA PP2 FUCZ) –do maja2021.
  • Republička uprava civilne zaštite RepublikeSrpske (IPA PP3 RUCZ RS)

Srbija

  • Institut Jaroslav Černi (IPA PP4 JCI)


Imunitet u doba korone

Jačanje imunog sistema redovno se javlja kao snažna potreba modernog čovjeka sa pojavom svake sezonske viroze, sa pojavom hladnijeg vremena, sa češćim oglašavanjem o teškim bolestima poput karcinoma i sl. Ova potreba dostiže svoj maksimum sa pojavom novog korona virusa. Po prvi put u svojim životima susreli smo se s pandemijom u pravom obliku, svjedočimo nevjerovatnim pojavama kada mnoge maske padaju, a zajedničko svim ljudima bez obzira na status u društvu, socijalni nivo, bogastvo, nivo obrazovanja – svi se boje i svi žele spremno dočekati ovaj virus. Uz redovno izvještavanje o paničnom pražnjenju polica u supermarketima, nešto manje glasno se pričalo o paničnoj kupovini vitaminskih preparata i raznoraznih dodataka prehrani u cilju jačanja imunog sistema. Slično se desilo 100 godina ranije – za vrijeme španske groznice. Naime, 1918.godine španska groznica je zahvatila cijeli svijet, dovela do neviđene krize, te u konačnici odnijela na desetine miliona života. Svaka nova kriza stvara i nove prilike, tako je i prije 100 godina kao i danas bila aktualna priča o jačanju imuniteta u cilju prevencije zaraze. Tada je bila izražena potražnja za laksativima, mastima upitnog sastava, uljima na bazi zmijskog otrova i slično, a danas je moderna potražnja za različitim sjemenkama, imuno-miksevima, imuno-bombama, velikim količinama vitamina C, Cinka, te različitim drugim preparatima kojima se “garantuje” jačanje imunog sistema i zaštita od bolesti. O svemu tome struku se, ponovno, vrlo malo konsultuje. 

Ono što je veoma važno istaknuti jeste činjenica da ne postoji niti jedan suplement čije uzimanje bi moglo izliječiti ili prevenirati obolijevanje od novog koronavirusa. Drugim riječima, sa pojavom COVID-19 pandemije svjedočimo širenju različitih dezinformacija po pitanju liječenja i/ili prevencije nastanka ove bolesti. Zbog toga stanovništvo treba da zna da ne postoji “imunološki” preparat, dodatak ishrani, multivitamin, dijeta ili modifikacija životnog stila koja bi zamjenila važnost održavanja fizičke distance (ili često označene socijalne distance) i praktikovanja pravilne higijene u cilju spriječavanja širenja COVID-19. 

Imunološki sistem čovjeka je kompleksan sistem sastavljen od mnoštva ćelija, procesa i hemikalija koje konstantno brane organizam od invazije različitih patogena uključujući viruse. Održavanje zdravog i jakog imunog sistema zbog toga je ključno u prevenciji obolijevanja. Izbor zdravih životnih navika, konzumacija nutritivno bogatih namirnica, fizička aktivnost i dovoljno sna osnove su u održavanju normalnog funkcionisanja imunog sistema. No, govoreći o imunom sistemu u doba korone, potrebno je prvo zadržati pozitivan duh. Ako um pati, tijelo zove u pomoć. Drugim riječima, bombardovani negativnim vijestima, ograničene slobode kretanja, s minimalnom društvenom interakcijom, vremenom će naša psiha početi slabiti a odmah za njom slabi i naše tijelo. Osjećamo umor, pospanost, bezvoljnost, javljaju se glavobolje, bolovi u mišićima, kostima. Dakle, naš imuni sistem biva već napadnut i ugrožen, a tu nam vitaminski preparati neće pomoći. Umjesto toga, uzmite tu knjigu koju već dugo držite na polici s namjerom da je pročitate nekada kada bude vremena. Sada je to vrijeme. Radite ono što volite, što prija vašem umu, razvijajte pozitivne misli, trenirajte mozak. A potom, ne zaboravite na fizičku aktivnost. Poštujući sve mjere opreza, ne libite se izaći na svjež zrak kada je dozvoljeno. Šetajte i dišite punim plućima. Obratite pažnju na prirodu koja se budi, koja je živnula otkako smo se mi primirili. Ako ste, pak, aktivniji i vitalniji, trenirajte. Na youtubeu je dostupno na desetine hiljada online treninga za sve nivoe fizičke spreme, od totalnih početnika do takmičarskih kategorija. Održavajte svoju formu ili je unaprijedite. Postavite sebi novi cilj. Osluškujte svoje tijelo. Fizička aktivnost koja vam prija sigurno će potaknuti lučenje endorfina (poznatijeg kao hormon sreće), a samim time ojačati vaš imuni sistem. Po završetku treninga, šetnje ili bilo koje druge fizičke aktivnosti počastite sebe i svoje ukućane zdravim obrokom. O prednostima i značaju zdrave i raznovrsne ishrane objavljene su hiljade knjiga, naučnih radova, izvještaja. U svoju prehranu uključite što je moguće više svježeg voća i povrća. Konzumacijom citrusa i/ili paprika zadovoljiti ćete dnevne potrebe svog organizma za vitaminom C; brokule će vas opskrbiti adekvatnim dozama vitamina A i C, te vlaknima i antioksidativnim komponentama; bijeli luk neka bude neizostavan u vašoj kuhinji; špinat, jogurt, sjemenke suncokreta, lana, chia sjemenke, te bijelo meso i riba, kao i žitarice u jutarnjim satima osnove su zdrave i veoma raznovrsne ishrane koja će vam pomoći u održavanju energije i vitalnosti vašeg organizma. 

No, ukoliko i pored navedenog ipak želite da koristite suplemente kako biste ojačali svoj imuni sistem onda su tu, sa tačke gledišta jednog farmaceuta, 4 osnovna preparata:

Vitamin D – liposolubilni vitamin od esencijalne važnosti za funkcionisanje imunog sistema. U borbi protiv patogena, vitamin D poboljšava funkcionisanje monocita i makrofaga, bijelih krvnih ćelija koje su važne komponente imunološke odbrane, te smanjuje upalne procese kao sastavne dijelove imunološkog odgovora. Značajan broj kliničkih ispitivanja pokazao je da vitamin D može poboljšati funkcionisanje imunog sistema. U doba korone, značajan je podatak da veliki broj naučnika navodi da uzimanje ovog vitamina može pomoći u zaštiti od razvoja infekcija respiratornog trakta. Tako je ispitivanje 1 koje je provedeno 2019. godine, a u kome je učestvovala je 11.321 osoba, pokazalo da korištenje suplemenata vitamina D kod osoba koje imaju zabilježen deficit ovog vitamina kao i kod osoba koje imaju normalne nivoe ovog vitamina, dovodi do signifikantno značajnog smanjenja rizika od nastanka i razvoja infekcija respiratornog trakta. Također, ispitivanja 2 3 su pokazala da suplementi vitamina D mogu poboljšati efikasnost antivirusne terapije kod osoba oboljelih od virusnih infekcija poput hepatitisa C i HIV-a. Kada je riječ o doziranju, doze između 1000 i 4000 IU suplemenata vitamina D bi trebale biti dovoljne za većinu odraslih osoba, dok oni koji imaju utvrđen deficit zahtijevaju znatno više doze.

Cink je mineral koji se uobičajno dodaje u različite vitaminsko mineralne preparate, jer je cink ustvari esencijalan za funkcionisanje imunog sistema. Cink je neophodan za razvoj i komunikaciju ćelija imunog sistema, te ima neprocjenjivu ulogu u razvoju imunog odgovora. Studije 4 5su pokazale da nedostatak ovog nutrijenta u organizmu slabi funkcionisanje imunog sistema i povećava mogućnost razvoja infekcije i komplikacija poput upale pluća. Također, brojna istraživanja dostupna u zvaničnoj bazi podataka PubMed pokazuju da suplementi cinka mogu pomoći u zaštiti organizma od nastanka različitih oblika respiratornih infekcija. Dodatno, navodi se da suplementi cinka mogu biti korisni i kod osoba koje su već obolile, u smislu da se skraćuje vrijeme trajanja bolesti. Uzimanje suplemenata cinka je sigurno za odrasle osobe sve dok dnevna doza ne prelazi 40mg elementarnog cinka. 

Vitamin C je sigurno najpopularniji vitaminski suplement širom svijeta koji se uzima u cilju prevencije nastanka bolesti. Vitamin C je veoma značajan u funkcionisanju ćelija imunog sistema u zaštiti od infekcija; neophodan je i za odigravanje procesa ćelijske smrti kojom se imuni sistem odžava zdravim jer se čisti od starih ćelija koje se zamjenjuju novim. Vitamin C je i snažan antioksidans koji nas štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom, tačnije od slobodnih radikala. Oksidativni stres djeluje negativno na imunološki sistem i kao takav je povezan sa nizom različitih bolesti. Pregledom rezultata velikog broja istraživanja6 (preciznije – 29 studija provedenih na 11.306 osoba) došlo se do zaključka da redovnim uzimanjem suplemenata vitamina C u dozama od 1-2 grama dnevno skraćuje se vrijeme trajanja respiratornih infekcija. Interesantno je spomenuti i činjenicu da su ova istraživanja pokazala da se incidenca obolijevanja od respiratornih infekcija kod osoba koje su svakodnevno izložene velikom fizičkom naporu (za primjer uzeti atletičari koji trče maraton i vojnici) smanjuje za 50% redovnim uzimanjem suplemenata vitamina C. Dakle, brojna ispitivanja potvrdila su da uzimanje vitamina C može značajno ojačati imuni sistem, posebno kod osoba koje ne unose dovoljno ovog vitamina putem ishrane. Pri tome je potrebno voditi računa da je maksimalno dozvoljena dnevna doza vitamina C 2000mg. Dnevna doza suplemenata vitamina C tipično se kreće između 250 i 1000mg.

Pripravci od zove (lat. Sambucus nigra, crna bazga) – trenutno je idealan period za branje i pripremu soka od bazge. Pored toga što ćemo se fizički aktivirati, udahnuti svjež zrak, zabaviti se, napraviti ćemo nešto veoma korisno za naš imuni sistem. Naime, pripravci od zove ili bazge su tradicionalno korišteni od strane naših predaka, a sada su naučno dokazani kao korisni u jačanju imunog sistema.

Istraživanja 7 provedena u posljednjih deset godina pokazala su da ekstrakt zove posjeduje antibakterijski i antivirusni potencijal značajan u odbrani organizma od bakterijskih patogena koji dovode do razvoja infekcije gornjih respiratornih puteva. Također, ispitivanja8 su pokazala da ekstrakt bazge ispoljava različite inhibitorne mehanizme u ranim fazama infekcije virusom influenza-e, te bazga posjeduje imunomodulatorna svojstva koja ispoljava kroz stimulacijsko djelovanje na citokine. Stoga se može zaključiti da je ekstrakt bazge koristan u smislu prevencije komplikacija virusnih infekcija gornjih respiratornih puteva. Pored tradicionalnog soka od bazge koji se oduvijek priprema na našem podneblju, posebno korisnim u kontekstu gore navedenog smatra se sok od zovinih bobica primjenjiv u adekvatnim količinama – dnevna preporuka za konzumaciju je 200ml za odraslu osobu, a do 100 ml za djecu.

Cink, vitamin C, vitamin D i bazga su samo neke od supstanci čiji je imunološki potencijal detaljno ispitivan i potvrđen. Pored navedenog, postoji još čitav niz suplemenata za koje postoje izvjesni dokazi da mogu doprinijeti jačanju imunog sistema. Međutim, u kontekstu novog korona virusa još uvijek ne postoji dovoljno saznanja ni o prevenciji ni o liječenju infekcije uzrokovane ovim novim patogenom. Stoga, još jednom napominjemo važnost pridržavanja mjera fizičke distance i higijenskih mjera. 

Sandra Kamber-Karović, mr.ph. 


1. Martineau A.R., Jolliffe D.A., Greenberg L. et al. Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory infections: individual participant data meta-analysis. 2019.

2. Bitetto D. et al. Vitamin D Supplementation Improves Response to Antiviral Treatment for Reccurent Hepatitis C. Transpl Int. 2011.

3.Coelho L., Cardoso S.W., et al. Vitamin D3 supplementation in HIV infection: effectiveness and associations with antiretroviral therapy. Nutr J. 2015

4. Robert B.S., Rash R. Zinc: An Essential Micronutrient. Am Fam Physician, 2009. 

5. Barnett J.B., Hamer D.H., et al. Low zinc status: a new risk factor for pneumonia in the elderly? Nutr Rev.2010

6.Hemila Harri et al. Vitamin C for Preventing and Treating the Common Cold. Cochrane Database Syst Rev. 2013.

7.Krawitz C., Mraheil M.A., et al. Inhibitory activity of a standardized elderberry liquid extract against clinically-relevant human respiratory bacterial pathogens and influenza A and B viruses. BMC Complement Altern Med. 2011.

8. Torabian G, Valtchev P. et al. Journal of Functional Foods. 2019.


Teorije zavjere u doba pandemije

Sa razvojem najnovije pandemijske krize koja je globalno pogodila čovječanstvo, uzrokovane širenjem virusa COVID-19 (virusa korona), pažnju stručne ali i šire društvene javnosti počinje zaokupljati jedna nova društveno-komunikološka oblast, krizno komuniciranje, ali i jedan društveno-psihološki fenomen, teorija zavjere i širenje straha i panike stanovništva. mr.dr.Edin Garaplija i član Naučnog odbora Asocijacije za upravljanje rizicima govorio je o ovoj aktuelnoj i nadasve važnoj temi. Njegov komentar na cijelu temu prenosimo u cjelosti u nastavku maila.

“Kao stručnjak koji kontinuirano radi na projektima kriznog upravljanja rizicima u poslednjih dvadesetak godina, moram priznati da se kriznom komuniciranju pridavala gotovo mala ili nikakva pažnja, a što je posljedično bio i jedan od uzroka pojave mnogih neprovjerenih informacija – „fake news“ (eng.). Dakle možemo zaključiti, da se u sistemu kriznog upravljanja u kojem je nedovoljno razvijen podsistem kriznog komuniciranja, rađaju raznolike teorije globalnih zavjera ili nastupanja sudnjeg dana. U nastavku teksta ću se baviti sa dva primjera teoretisanja gobalnim zavjeram, jednim koji dolazi iz internacionalnih i drugim koji dolazi iz domaćih izvora, ali koji su preplavili digitalne društvene mreže i proširili se brzinom svjetlosti na hiljade gledalaca. Na žalost, mnogi od ovih gledalaca nemaju dovoljno stručno znanje ili iskustvo u predhodnom provjeravanju ovakvih vijesti pa su iste u dalje proširivali, bojeći se za svoje lično zdravlje ili zdravlje i živote svojih najbližih. Na taj način su nesvjesno postali dio globalne mreže za širenje straha i panike kod stanovništva. Ciljevi ove mreže mogu biti politički na globalnom ili lokalnom planu i ta tema će biti nesumnjivo detaljno istražena i analizirana u nardnom periodu. Prvi primjer je intervju sa južnoafričkim naučnikom profesora Valterom Vejtom (Walter Veith). Ovaj intervju je uzburkao globalnu naučnu javnost u jeku globalne pandemije koronavisrusom (COVID-19). I dok se Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trudi da svojim preporukama ukaže na značaj pravovremenog i čvrstog odgovora na golbalne pandemijske rizike, jedan dio naučne javnosti otvara, reklo bi se stoljetne dileme, da li se radi zaista o „spašavanju čovječanstva“ ili o zavjeri kako bi se još više obogatili neki svjetski moćnici i uspostavio „novi svjetski poredak“. 

Naime, profesor Veith, u intervjuu, analizira dokument Njemačke savezne vlade „Analizu rizika u civilnoj zaštiti iz 2012.godine“, u kome se detaljno razrađuje scenario „Analize rizika pandemije izazvane virusom Modi SARS“. 

U ovom dijelu dokumenta koji je rađen pod nadzorom njemačkog Instituta za javno zdravstvo „Robert Koch“ (Robert Koch Institute – RKI) doslovno se navodi 1

„Scenarij opisuje globalno širenje hipotetičkog novog virusa iz Azije, koji nosi naziv Modi-SARS virus. Nekoliko ljudi ulazi u Njemačku prije nego što vlasti dobiju prvo službeno upozorenje SZO. Među njima su i dvije zaražene, koje kombinacijom velikog broja kontaktnih osoba i visoke zaraznosti, snažno doprinose početnom širenju zaraze u Njemačkoj. Iako se mjere, predviđene Zakonom o zaštiti od infekcija i planovima pandemije, provode brzo i učinkovito od strane vlasti i zdravstvenog sistema, brzo širenje virusa ne može se učinkovito zaustaviti zbog kratkog intervala između dvije infekcije. Na vrhuncu prvog talasa bolesti, nakon otprilike tri stotine dana, oko šest miliona ljudi u Njemačkoj oboljelo je od virusa Modi-SARS. Zdravstveni sistem je suočen s ogromnim izazovima koje nije moguće prevladati. Ako se uzme da se održavanju funkcije vitalne infrastrukture daje prioritet, a ključne pozicije ostaju zauzete, mogu se izbjeći krupni kvarovi u snadbjevanju u ostalim infrastrukturnim sektorima. 

Nakon što se smanji prvi val zaraze, slijede još dva, slabija talasa dok vakcina ne bude dostupna tri godine nakon pojave prvih oboljenja. Posebnost ovog događaja je ta što, prvo, on pokriva cijelo područje Njemačke i sve grupe stanovništva u jednakoj mjeri, a drugo, javlja se u veoma dugom vremenskom periodu.” 

Mnogo je sličnosti da bi išta bilo slučajno, između ovog dokumenta, napravljenog kao predviđanje najgoreg scenarija prije 7 godina i informacija koje danas dobijamo globalno putem sredstava informisanja a tiču se toka i posljedica pandemije izazvane ‘’virusom korona’’ (COVID-19). Tadašnja predviđanja stručnjaka iz ‘’Robert Koh Instituta’’ samo pokazuju da se naučna zajednica godinama, pa i desetljećima pripremala za ovakav, najgori scenario. 

Stručnjaci koji se bave upravljanjem rizicima znaju, da se uvijek prilikom procjene razrađuju dva scenarija. Prvi scenario je onaj najvjerovatniji koji se već desio i koji će se zakonom vjerovatnosti ponovo desiti u nekom izglednom vremenu, a koji nam ujedno služi i kao uporedni osnovni scenario za onaj najgori mogući ili “najcrnji” scenario, koji je po pravilu teži od najvjerovatnijeg. Dok najgori mogući scenario je onaj koji nam svojim obimom, posljedicama i brzinom razvoja prijeti svojim posljedicama u vidu oduzimanja života i zdravlja velikog broja ljudi i njihove ekonomije, ali i ukazuje na eventualne slabosti u sistemu kriznog menadžmenta (sistem upravljanja krizama). 

Da podsjetim, sistem kriznog menadžmeta podrazumjeva uspostavljanje nivoa upravljanja, ljudskih i materijalnih resursa, održanje tehničko-tehnološkog procesa i komuniciranja u kriznim situacijama. 

Bilo kako bilo, pandemija kao globalni rizik ili “teorija zavjere”, ukazala nam je na sve slabosti našeg sistema ali i na veliku solidarnost i humanist prilikom slanja uzajamne pomoći. Posebno smo postali svjesni požrtvovanosti i važnosti medicinskog osoblja i zdravstvenog sistema u kojem oni rade u korist građana. Sve ove identificirane slabosti iz proteklog perioda, moraćemo u najkraćem mogućem roku analizirati i planski kratkoročno i dugoročno unaprijeđivati, kako bi naš sistem prevencije, spremnosti i odgovora ojačao i postao efikasniji. 

Drugi dio ovog razmatranja, tiče se fenomena izazivanja straha i panike, širenjem lažnih (“fake) vijesti. Naime, društvene mreže je preplavio još jedan “Youtube video’’ na kojem izvjesna Erna Selimović daje svoj polusatni kritički osvrt na globalnu pandemiju i “teoriju zavjere novog svjetskog poretka koji putem vakcinacije i uvođenja 5G mreže želi zavladati Svijetom.” Portal “Raskrinkavanje.ba”, kao jedan od društvenih medija koji se bavi analizom pojedinih vijesti vezanih za globalnu pandemiju, upozorio je širu javnost da se radi o lažnoj vijesti.

U svojoj analizi, portal ‘’Raskrinkavanje.ba’’ se bavi nekim od netačnih tvrdnji koje je iznijela autorica ovog videa. Ipak, video se nevjerovatnom brzinom proširio po ‘’Facebooku’’ i pored činjenice da je ova, kao i druge platforme, najavila da će uklanjati lažne vijesti o pandemiji COVID-a 19, koje bi ljude mogle potaći na opasno i riskantno ponašanje. Kao dokaz koliko se jedna vijest, bez obzira radi li se o pouzdanoj ili lažnoj, može brzo proširiti viralno društvenim mrežama može poslužiti također i video snimak pod naslovom: “COVID 19. NAJVEĆA LAŽ U HISTORIJI”, koji je za manje od 24h podijelilo preko 23.000 korisnika/ca ove društvene mreže i do trenutka pisanja ovih redova, imao 502.000 pregleda.

Nadalje, portal “Raskrinkavanje.ba” navodi da je prethodno pomenuti video snimak za samo petnaestak sati obišao cijelu regiju jugoistočne Evope, sudeći po objavama na društvenim mrežama. Preuzele su ga i objavile ‘’Facebook’’ stranice: “CRAZY WORLD OF BOSNIA AND HERZEGOVINA”, (sa preko 2.500 interakcija), “POKRET ZA BEZBEDNU SRBIJU” (sa preko 200 interakcija), “KRVAVI BALKAN” (sa preko 13.000 interakcija), “Info Magazin 24h”, “Perspektiva.ba”; ‘’YouTube kanali’’: “Mabus Channel” (sa oko 400 interakcija) i “Glas naroda” (sa preko 2.000 interakcija); a pojavio se i u formi medijskog izveštaja na portalima “Glas naroda” i “Krvavi Balkan”, pod naslovmima: “COVID 19 je najveća prevara u istoriji/video/ (Glas naroda)” i “Erna iz Zenice otkrila najveću misteriju svijeta. Korona virus je laž (pogledajte video) (Krvavi Balkan)”

Tim istraživačkih novinara portal “Raskrinkavanje.ba” je u svom članku detaljno i precizno analizirao tvrdnje mlade autorice spornog sadržaja, te metodama komapracije i dedukcije jasno definisao različitosti navoda u spornom videu sa mnogobrojnim provjerenim i relevantnim dokazima o obimu, opasnosti i značaju svjetske pandemije koronavirusom. Nesporan je zaključak da se radi o lažnoj vijesti, koja je izazvala veliko interesovanje šire javnosti, a koja je pod uticajem panike i straha, ali i vjekovne želje da se za svako zlo odmah isporuči krivac, okarakterisala ovaj video kao “otkrivanje velike misterije ili prevare”.2

S obzirom da su se mnogi istraživači počeli baviti razotkrivanjem ili “raskrinkavanjem” ovakvih lažnih vijesti koje “bombarduju” javnost putem društvenih mreža, mi se nećemo baviti detaljnije ovim analizama, ali ćemo pokušati ukazati na moguće povode koji su doveli do plasiranja vijesti, a svakako i nekih budućih u cilju promovisanja globalne “teorije zavjere i uvođenja Novog svjetskog poretka”.

Jedan od povoda za objavu i plasiranje vijesti može biti senzacionalističke prirode u cilju lične promocije i ekonomske zarade od internet medija, koji plaćaju autorima ovakvih tekstova na osnovu broja njihovih pregleda ili broja “klikova”2

Nominalna vrijednost po jednom pregledu ili kliku, koji opet zavise od broja reklama koje se vežu za predmetni sadržaj objavljen na ‘’Youtubeu’’, ili preko nekog od ‘’Google-ovih’’ servisa. Cijena variraa od jednog do četiri eura. Ako uzmemo za primjer da neki sadržaj broji 500.000 pregleda, onda možemo zaključiti da njegovi autori mogu na njemu zaraditi između petstotina pa do vrtoglavih dva miliona eura. Dakle, senzacionalističke objave mogu njihovim autorima i vlasnicima medija donijeti vrtoglave zarade, pa stoga ne čudi ovoliki broj raznih lažnih vijesti i ignorisanja nekolicine poznatih medija, na plasiranje pomenutih sadržaja, jer svi ovako zarađuju.

Drugi povod za plasiranje raznih neprovjerenih i lažnih vijesti ima svoju društveno-političku dimenziju i namjeru da se plasiranjem ovkvih sadržaja pojača stanje straha i panike u društvu, kako bi se na taj način sproveli neki politički ili ekonomski interesi. Globalne korporacije čiji imućni vlasnici predstavljaju “Novi svjetski poredak”, putem svojih masmedija, tiho i nenapadno propagiraju svoje interese, ugrađujući marketing svojih proizvoda i usluga u svijest krajnjih konzumenata, koji danas čine nekoliko milijardi stanovnika Zemlje. Korporativne zarade medija: Facebook, Youtube, Google i Instagram se u doba globalnih kriza multipliciraju. Zamislite milijarde ljudi koji koriste ove medije i svakodnevneo između sebe, u vrijeme kada sjede kod svojih kuća, poštujući mjere samoizolacije, razmjenjuju triolione terabajta sadržaja i vijesti, od kojih su većina one senzacionalističke i lažne sa trajnim posljedicama na psihu njihovih konzumenata, odnosno gledalaca koji ih svakodnevno “gutaju” iz razloga opšteg straha i panike koji vladaju u doba svjetskih kriza. 

Nema sumnje da su oba ova povoda u uzročno-posljedičnoj vezi koja se nadopunjuje i ne može jedna bez druge. Dakle, jednima treba senzacionalizam i pojedinačna velika zarada a drugima ostvarenje političkih i širih društvenih interesa praćenih ogromnim korporativnim zaradama.”
https://dipbt.bundestag.de/dip21/btd/17/120/1712051.pdf (pregled: 19.04.2020.)
https://raskrinkavanje.ba/analiza/erna-selimovic-internetska-senzacija-bez-ijedne-tacne-tvrdnje-o-koronavirusu(pregled:19.04.2020.)
https://support.google.com/youtube/topic/9257532?hl=en&ref_topic=9257610 (pregled: 19.04.2020.) 


Koliko je BiH otporna na prirodne katastrofe?

Nedavni razorni potresi u Albaniji u kojima je stradalo 49 osoba, dok je 2.000 njih teže i lakše povrijeđeno, a na hiljade objekata porušeno ili oštećeno, iznova su ukazali na činjenicu da su zemlje regiona, pa i Bosna i Hercegovina prilično nespremne za katastrofe ove vrste.

Slika je sa www.radiosarajevo.ba

Da bi se napravili značajniji koraci na tom planu, nedavno je pokrenut veliki projekt Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu (EU4BetterCivilProtection) koji našu zemlju treba uvesti sigurnosne tokove Evropske unije, te značajno povećati otpornost naše zemlje na prirodne katastrofe.

Razgovarao: Faruk Vele

O dešavanjima u regionu nakon potresa u Albaniji, o samom projektu Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu, uz prisjećanje na iskustva poplava iz 2014. godine, za Radiosarajevo.ba govori Edin Garaplija, regionalni ekspert za upravljanje rizicima pri Asocijaciji za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini.

Zašto BiH nije bila u Albaniji?

Radiosarajevo.ba: Nedavno je započeo veliki projekt Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu, šta ovaj projekt donosi Bosni i Hercegovini i region? Posebno u svjetlu posljednjih događaja i razornog zemljotresa koji je pogodio Albaniju s desetinama stradalih.

Garaplija: Ravnateljstvo Civilne zaštite Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, zajedno sa AZUR Asocijacijom za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini, je uspješno apliciralo za realizaciju projekta jačanja Mehanizma civilne zaštite Bosne i Hercegovine i njegovu pripremu za pristup Mehanizmu civilne zaštite EU.

Projekt nosi naziv “EU 4 Better Civil Protection” (Europska unija za bolju civilnu zaštitu). Provodiće se sljedeće dvije godine (24 mjeseca) i njegova vrijednost je 1.490.000 eura.

Ovim će se projektom, na strukture civilne zaštite u Bosni i Hercegovini po svim nivoima: Sektor za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Federalna uprava civilne zaštite Federacije BiH, Uprava civilne zaštite Republike Srpske, Odjel za javnu sigurnost Brčko Distrikta, prenijeti vrijedno iskustvo kolega iz Ravnateljstva civilne zaštite Hrvatske u organizovanju sistema civilne zaštite u RH, a posebno u okviru Mehanizma civilne zaštite EU.

Uspješnom realizacijom ovog projekta će se ujedno uspostaviti model efikasane saradnje zemalja u regionu Zapadnog Balkana, koje pretendiraju za članstvo u EU, te je i s tog pogleda zanimljiv kako za javnost tako i za akademsku i ekspertnu zajednicu. Bosna i Hercegovina je zbog svog složenog društveno-političkog sistema i (ne)efikasnog sistema civilne zaštite, jedina zemlja u regionu koja, iako ima osposobljene određene entitetske snage za spašavanje u ruševinama, nije poslala pomoć pogođenim područjima u Albaniji. Naglašavam, ne zato što nije imala koga i što to nije željela, već isključivo zbog neefikasnosti svog unutrašnjeg sistema.  

Radiosarajevo.ba: Mehanizam Unije za civilnu zaštitu uključuje učešće 34 evropske države (sa svim njihovim resursima, namijenjenim civilnoj zaštiti) čiji potencijali i resursi mogu biti stavljeni na raspolaganje zemljama pogođenim katastrofama.

Koliko je važno da BiH bude i na ovaj način, dakle u oblasti sigurnosti, to jeste civilne zaštite bude povezana sa Unijom i šta će to značiti za njezinu sigurnost?

Garaplija: Zadaće Civilne zaštite su da se bavi prevencijom, spremnošću i odgovorom, ali i otklanjanjem posljedica od katastrofa. Bosna i Hercegovina je od 2012. godine potpisnica globalne Platforme UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (Disaster  Risk Reduction – DRR), te je već poduzela niz mjera, kako bi se uskladila sa preuzetim obavezama i sustigla zemlje regiona.

Nažalost, još uvijek smo među rijetkim zemljama koje nisu članice Mehanizma civilne zaštite EU (Union Civil Portection Mechanism – UCPM) i upravo je uspješna provedba ovog projekta od ključne važnosti za prijem naše zemlje u ovu Zajednicu za pomoć i solidarnost u katastrofama.

Sve aktivnosti u Projektu jačanja Mehanizma civilne zaštite BiH, (kao što su: radionice za “status quo” analize i zaključna razmatranja, harmonizacija propisa sa EU naslijeđem, jačanje zajedničkih procedura, zajednički treninzi i terenska vježba, usklađivanje procjena i planova DRR sa Metodologijom EU), će ojačati prevenciju, spremnost i odgovor svih operativnih snaga civilne zaštite i kordinaciju sistema zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini.

Još jednom ovdje naglašavam ulogu i značaj ekspertnog znanja i bogatog iskustva partnera iz Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske, koji nam to nesebično prenose jer dijelimo iste prekogranične rizike na 70% zajedničke granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Prednosti istog jezičkog područja, te relativno sličnih iskustava u prirodnim nesrećama, pomažu uspješnu realizaciju Projekta.

Povećanje nivoa otpornosti BiH na katastrofe, značajno povećava i nivo opće sigurnosti, što će biti vidljivo građanima kroz brojne indikatore ovoga projekta, kao što su veliki broj obučenih i osposobljenih kadrova, ojačana koordinacija na svim nivoima vlasti, uspostavljene efikasnih kontakt tačaka za rano upozoravanje na katastrofe, te povećana opća svijest društva u pogledu prevencije od katastrofa.

Radiosarajevo.ba: Uvođenje jedinstvenog broja 112 za hitne slučajeve na području čitave BiH  prekinuto je u zastupničkim klupama državnog parlamenta 2018., iako strukture civilne zaštite rade na njegovom uvođenju. Ovo je obaveza BiH na pristupanju EU, ali i moderna praksa svih evropskih država. Koliko će projekt na kojem radite pomoći bržem uvezivanju BiH u sistem zaštite EU?

Garaplija: Kroz ovaj projekt mi smo već sa brojnim ekspertima počeli analizirati po vertikali i horizontali čitav sistem zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini, a u okviru paketa aktivnosti (Work Package – WP1), jedan od segmenata analize je i sistem jedinstvenog broja “112, a njegova efikasna uspostava je i jedna od obaveza za zemlje članice Mehanizma.

Na žalost i ovdje već godinama imamo određene kako operativne tako i političke probleme. Naš zadatak u okviru ovog projekta je da prepoznamo zahtjeve svih zainteresiranih strana korisnika unutar Mehanizma civilne zaštite, upoznamo se sa dobrom praksom Ravnateljstva Civilne Zaštite RH, čiji će eksperti ponuditi zajedničke zaključke i prijedloge za poboljšanje standardnih operativnih procedura.

Na taj način će sistem jedinstvenog broja “112” biti još jači i efikasniji, a na političkim instancama je da donesu određene odluke i zajednički stav. Ovakav princip i model zajedničke saradnje će biti primijenjen i oko kontaktne točke za primanje i pružanje međunarodne pomoći.

Moram ovdje istaći visok nivo profesionalnosti i svijesti svih učesnika sa entitetskih i državnog nivoa, koji strpljivo traže zajedničku poveznicu za rješenje ove problematike. Jedinstven broj za nesreće “112” je pored toga što je jedna od pristupnih obaveza u Mehanizmu civilne zaštite EU i u interesu svih građana Bosne i Hercegovine.

Važna iskustva

Radiosarajevo.ba: Koliko institucije u sistemu BiH razumiju važnost ovakvih projekata?

Garaplija: O ovom pitanju je rano dati neki konkretan dogovor, jer je Projekt tek na trećini svoje realizaciji, ali ćemo kvartalno kroz sastanke Upravljačkog odbora kontinuirano pratiti napredak jačanja sistema. Ono što je važno naglasiti da smo mi već na neki način uključili određena partnerska Ministarstva, prije svih Ministarstvo odbrane BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te određene akademske krugove iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara.

Naravno kroz instituciju Delegacije EU u BiH uključili smo i predstavnike UN-a, te ćemo u narednom periodu uključivati i ostale institucije sa nivoa entiteta i Distrikta Brčko, kao što su entitetski hidro-meteorološki zavodi. Od izuzetne je važnosti razvijanje interresornog pristupa, te jačanje svijesti unutar svih partnerskih institucija u procesu jačanja Mehanizma civilne Zaštite Bosne i Hercegovine, .

Radiosarajevo.ba: Poplave 2014. godine u Bosni i Hercegovini i regionu, klizišta, nedavni razorni potresi u Albaniji i druge prirodne nepogode i katastrofe govore da živimo u vremenima kada su ovakve pojave sve izraženije. Tu su i požari i drugi slično sigurnosni izazovi. Koliko to i civilnu zaštitu stavlja pred veće izazove?

Garaplija: Klimatske promjene, tehnološki razvoj, ali i povećanje antropogenih faktоra nastajanja nesreća (izazvanih ljudskom namjerom ili nemarom),  kontinuirano i povećavaju rizike po ljude, imovinu, životnu sredinu i kritičnu infrastrukturu. Sve te katastrofe koje ste nabrojali i druge koje niste, su jasni pokazatelji stanja sistema u Bosni i Hercegovini i regionu.

Lično smatram da ima puno prostora za napredak po svim strukturalnim i organizacionim izazovima. Na nama je da kroz ovaj projekt, ali i sve buduće strpljivo i vrijedno radimo na povećanju otpornosti i smanjenju ranjivosti sistema i lokalnih zajednica.

Svi ovi izazovi zahtijevaju inter-resorni pristup svih institucija, jačanje svijesti građana i jačanje struktura prevencije, spremnosti i odgovora u okviru Mehanizma civilne zaštite u BiH. Dakle, neophodan je širi holistički pristup svih zainteresovanih strana u interesu zaštite i spašavanja ljudi, imovine i životne sredine. Ovdje posebno naglašavam i zaštitu kritične infrastrukture kao žile kucavice jednog savremenog društva, koja je posebno ugrožena svim ovim rizicima koje smo ranije nabrojali. 

Velike poplave

Radiosarajevo.ba: Koliko projekt o kojem govorimo naglašava solidarnost u regionu kao važan koncept pomaganja u ovakvim situacijama. On je posebno došao do izražaja 2014. godine prilikom poplava. Zašto je to važno?

Garaplija: Pokazatelji svih institucija, svjetskih, evropskih i nacionalnih autoriteta u regionu Zapadnog Balkana, govore nam da smo nespremno dočekali katastrofe koje su nas pogađale u prethodnom periodu uzrokovane globalnim klimatskim promjenama.

Posebno kada je u pitanju regionalna suradnja, jer nismo imali izrađene zajedničke procedure postupanja, obavještavanja, pružanja i primanja pomoći. Konkretno, u poplavama 2014.godine, BIH zbog (ne)efikasnosti svog sistema koordinacije nije bila spremna za povlačenje odobrenih donatorskih sredstva za pomoć pogođenim područjima, za razliku od Srbije koja je povukla preko 300 miliona eura granta. UNDP je direktno osigurao oko 100-tinjak miliona eura pomoći pogođenim područjima u BiH,  što je donekle rasteretilo budžetske izdatke za obnovu pogođenih područja.

Analiza Svjetske banke koja je urađena odmah posle poplava 2014. godine pokazuje da je samo 2 posto pogođenih lokalnih zajednica u poplavama 2014.godine imalo pokrivenost svojih budžeta polisom (re)osiguranja od prirodnih nesreća.

Dakle, 98 posto lokalnih zajednica je pretrpjelo direktne gubitke te je moralo samostalno ili uz pomoć entiteta i države nadoknaditi ove vanredne budžetske izdatke, a što je na kraju dodatno opteretilo i same građane jer su ostali uskraćeni za većinu investicija iz budžeta jer su ta sredstva morala biti preusmjerena na pogođena područja. Dakle, uspješna realizacija ovog projekta postiže nekoliko ciljeva, kao što su: jačanje struktura civilne zaštite u BiH i njen prijem u Mehanizam civilne zaštite EU, jačanje regionalne suradnje i razvijanje integrisanog modela zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

Slika i text dolaze sa www.radiosarajevo.ba .


Projekat: “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH – izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za pristupanje mehanizmu civilne zaštite Europske unije”

Sastanak Upravljačke grupe projekta “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH – izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za pristupanje mehanizmu civilne zaštite Europske unije”.

03.07.2019 godine u Prostorijama Delegacije Europske unije u Sarajevu održan je sastanak Prvi sastanak upravljačke grupe – projekta “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH – izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za pristupanje mehanizmu civilne zaštite Europske unije”. Sastanku su prisustvovali:

gdin. Nicolas Bizel*Delegacija Europske unije u BiHŠef Sekcije operacija za pravosuđe, unutarnje poslove i reformu javne uprave 
gdin. Johannes Hintzen Delegacija Europske unije u BiH Program menadžer
gdin. Damir Trut* Ravnateljstvo CZ MUP HRPomoćnik ministra, Projekt menadžer
gdin. Idriz Brković* Ministarstvo sigurnosti BiHKoordinator MS za implementaciju projekta
gđa. Biljana Tomić RUCZ Načelnik Odjeljenja za obuku, međunarodnu saradnju i informiranje 
gdin. Željko Janković * RUCZ Glavni republički inspektor za zaštitu i spašavanje 
gdin. Murat Baručija * FUCZ Pomoćnik direktora 
gđa. Marina Kanevčev FUCZStručni saradnik 
gdin. Mirsad Hasanbašić* Odjel za javnu sigurnost Brčko Distrikta BiH Koordinator za krizne situacije 
gdin. Haris Delić* AZUR Predsjednik Asocijacije 
gdin. Milenko Tomić Ministarstvo odbrane BiH Viši stručni saradnik u Sektoru za politiku i planove 
gđa. Marijana Klanac Ravnateljstvo CZ MUP HR 
gdin. Davor Spevec Ravnateljstvo CZ MUP HR 
gđa. Natasa Holcinger Ravnateljstvo CZ MUP HR 
gđa. Arabela Vahtarić Ravnateljstvo CZ MUP HR 
gdin. Edin Garaplija AZUR Finansijski menadžer 
gdin. Mladen ĆavarAZUR Operativni menadžer 
gđa. Ena Bogdanić AZUR Administrativni menadžer 
gdin. Denis Erak Ambasada Republike Hrvatske 



Projekat: “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH – izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za pristupanje mehanizmu civilne zaštite Europske unije”

WP Act 1.2 – Status Quo radionica – Osigurati informiranje i obuku o zakonodavstvu EU-a o civilnoj zaštiti i provedbenim pravilima kroz

7 i 18 06.2019. godine u organizaciji Asocijacije za upravljanje rizicima i Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u okviru projekta “EU za bolju civilnu zaštitu u BiH – izgradnja kapaciteta i priprema Bosne i Hercegovine za pristupanje mehanizmu civilne zaštite Europske unije”; u Hotelu Holiday u Sarajevu i Zgradi državnih institucija u Sarajevu, održana je radionica Status Quo. Ovoj radionici je prisustvovalo 30-tak sudionika iz: Ministarstva sigurnosti BiH; Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske, Federalne uprave civilne zaštite i kantonalnih uprava civilne zaštite iz Federacije Bosne i Hercegovine, te Odjela za javnu sigurnost Brčko Distrikta BiH.

Radionica je provedena od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koje je za ova predavanja angažovalo i uključilo eminentne stručnjake. Tematske cjeline su bile bazirane na identifikaciji i analizi zakonodavstva BiH u oblasti civilne zaštite; uvodu u praksu EU (primjer članica EU – Republika Hrvatska); te koracima za usklađivanje zakonskih rješenja BiH, sa zakonskim rješenjima Europske unije.

Ovom prilikom su polaznicima treninga prenesena iskustva prisutna u praksi EU iz Republike Hrvatske. Obzirom da je Bosna i Hercegovina kompleksna i specifična država, ovo je bila prilika da se čuju mišljenja i pripadnika prisutnih struktura civilne zaštite u BiH na radionici, njihova iskustva sa terena, te načini funkcioniranja i djelovanja u vanrednim situacijama.

Trening je prošao u dobrom raspoloženju i konstruktivnoj atmosferi.

–>

Trening radnog naziva “Uvod u CMI-Mehanizam civilne zaštite i značaj Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, u okviru sistema zaštite i spašavanje u Bosni Hercegovini

01.07.2019 godine u organizaciji Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo u Zgradi državnih institucija u Sarajevu, održan je trening pripadnika Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo i pripadnika općinskih službi civilne zaštite iz općina u Kantonu Sarajevo.

  • mr. Idriz Brković, šef Odjela za strateška planirnja Ministarstva sigurnosti BiH
  • Prof. Dr. Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
  • mr. Edin Garaplija, predsjednik Naučnog vijeća Asocijacije AZUR
  • mr. Haris Delic, predsjednik Asocijacije AZUR

Trening su službeno otvorili g. din Samir Agić, pomoćnik ministra sigurnosti BiH, g. Samir Džihić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, a ispred Asocijacije AZUR, g. Edin Garaplija, predsjednik Naučnog vijeća Asocijacije i g. Haris Delić, predsjednik Asocijacije.

Ovom prilikom su polaznicima treninga prenesena iskustva prisutna u praksi EU, uz poseban osvrt na značaj struktura civilne zaštite u Kantonu Sarajevo. Aktivnosti koje su se realizovale kroz predavanja obuhvatale su sljedeće oblasti, sa predavačima:

Upoznavanje sa načelima Mehanizma u skladu sa regulativnom EC 1313/2013 i pregled sistema zaštite i spašavanja u BiH- predavač mr.Idriz Brković šef odsjeka za strateška planiranja u Sektoru za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH

Proces Harmonizacije zakonodavstva BiH sa načelima i principima EU, terminologija i metodologija za procjenjivanje rizika- predavač: mr. Edin Garaplija, predsjednik Naučnog vijeća Asocijacije za upravljanje rizicima AZUR BiH,

Uloga i značaj KUCZ Sarajevo u Mehanizmu civilne zaštite BiH i sistemu zaštite i spašavanja u KS, FBiH i BiH. prof. dr. Jasmin Ahić, prodekan za nastavu na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerziteta u Sarajevu

Radionica- prezentacija stečenog znanja

Na kraju uspješno održanog treninga, te nakon prezentacije stečenog znanja, polaznicima treninga su uručeni certifikati